Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine, šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Odvojena sedranim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća godina, temeljna je osobitost Parka.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.
Plitvička jezera sastoje se od 16 jezera koja su smještena na području između Male Kapele i Plješivice u Lici. Cijeli se ovaj kraj na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog svojeg položaja i povijesti. Prema legendi Plitvička su jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok razina vode nije narasla dovoljno da oformi jezera.
Od Senja do Plitvičkih jezera udaljenost je oko 80 km. Najbrže se stiže cestom iz Senja u smjeru Zagreba do Žute Lokve, zatim auto-cestom A1 do Otočca te lokalnom cestom do nacionalnog parka.
Koliko god se trudili, Plitvička jezera ne mogu se opisati riječima. Ona se moraju doživjeti!
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Svaki narod ima svoju svetu planinu: Grci - Olimp, srednjoeuropski narodi Alpe, Japanci - Fuji. Hrvatska kultna planina, njezina sveta gora, je Velebit. Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.
Za posjetitelje parka dozvoljen je prolazak Premužićevom stazom. U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat "Visibaba", na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt.
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija već spomenuta Premužićeva staza, nazvana po graditelju Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.
Od Senja do NP Sjeverni Velebit stiže se odvojkom od Jadranske magistrale u Svetom Jurju prema Krasnu. Kod sela Oltari (940 m n/m), udaljenom 15-ak km od Sv. Jurja, skrene se prema Zavižanu. Automobilom se može doći sve do Planinarskog doma na Zavižanu, koji je sa svojih 1594 m nadmorske visine, najviši u Hrvatskoj.
Park prirode Velebit - Krasno
U Parku prirode Velebit, na oko 800 metara nadmorske visine nalazi se Krasno - jedno od najvećih i najljepših planinskih naselja u Hrvatskoj. Čini ga četrnaest zaselaka smještenih na rubovima Krasna Polja, šume i slikovite doline duge oko 7 kilometara. Krasno nudi velike mogućnosti za sve koji vole aktivni odmor u prirodi. Ljeti možete uživati u dugim šetnjama, planinarenju ili vožnji biciklom, dok se zimi možete sanjkati i skijati. Krasno je izvrsna lokacija i za posjet okolnim slikovitim selima i mjestima - Kuterevu, Kosinju, Otočcu i Gackoj dolini.
Selo Kuterevo postalo je poznato kao utočište za mlade medvjede. Medvjeđi mladunci, koji zbog raznih tragičnih razloga (promet, greška u lovu, krivolov i sl.) ostaju bez majke, još neosposobljeni za samostalni život u divljini - ili će izginuti od gladi ili će im čovjek pomoći da prežive. Svako ljeto u selo i Utočište dolaze volonteri iz raznih zemalja svijeta koji pomažu u radu i unapređenju Utočišta.
Do Krasna se od Senja stiže odvojkom od Jadranske magistrale u Svetom Jurju (udaljenost Senj-Krasno je 32 km).
Ljepota turistički još uvijek neotkrivenog krasnarskog kraja sigurno vas neće ostaviti ravnodušnima.