Grad Senj - geografski položaj, povijest, kultura    

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Područje grada Senja obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita. Njegova površina se proteže kroz 60 km obale Sjevernog Jadrana s mnoštvom uvala i djevičansko čistih plaža i oko 40 km Velebita, najveće i najljepše hrvatske planine.

Grad Senj
Senj je površine 658 km2, sa svega 8.500 stanovnika, od kojih 6.000 živi u mjestu Senj
Njegov položaj na obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom. Grad Senj je najstariji grad na gornjem Jadranu, poznat po svojoj burnoj prošlosti.

POVIJEST

Pored Dubrovnika nema kod nas grada, kojega bi prošlost, spomenici i kulturne tradicije bile tako važne za povijest hrvatskoga naroda, kao što je to grad Senj. Senj je grad zanimljiv i važan po svojoj velikoj starini, slavnoj povijesti, starinskim spomenicima, jakoj kulturnoj tradiciji i osobitom životu. To je grad u kojem se banila sablja, cvala književnost i gospodovala trgovina.Gradski muzej će Vas uputiti u sve tajne Senjske prošlosti, od kamenog doba do Domovinskog rata, dok gradsku prepoznatljivost čini trvđava Nehaj, sagrađena u 16. stoljeću.

Tvrđava Nehaj
Nastanak
Grad Senj staro je naselje utemeljeno pred više od 3000 godina na brdu Kuk, istočno od današnjeg Senja. Stanovništvo gradine postupno se spuštalo u podnožje i osnovalo novo naselje koje se prvi put spominje u IV. st. pr. Kr. u Periplusu grčkog moreplovaca Pseudoskilaka pod imenom Attienites. Sredinom 2. st. pr. Kr. u ove krajeve dolaze Rimljani i postupno preuzimaju kontrolu nad gradom koji se u njihovo vrijeme naziva Senia.

Kip iz 3. stoljeća       

Rimsko doba
Ime «Senia», kako su stari Rimljani nazivali Senj zapisano je u svjetskoj povijest kao primjer borbe za slobodu, koju su njegovi stanovnici vodili stoljećima.
Iz Senije kreću na ratne pohode protiv Japoda i ostalih buntovnih ilirskih plemena u zaleđu. Oni su nastavili izgrađivati grad, posebice od sredine 1. st. p. Kr. pa do 4. st.
U vrijeme njihove vladavine Senia je postala glavno trgovačko, prometno i kulturno središte ovog dijela jadranske obale. Izgrađeni su: gradska vijećnica, vodovod, terme (kupališta), hramovi (posvećeni bogovima Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu) i drugi objekti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi kamenih spomenika, skulptura božanstava, arhitekture i groblja pronađenih na ovom području.

Prodor barbara
Tijekom 5., 6. i 7. st., u vrijeme seobe naroda, prodiru s istoka barbarska plemena koja prekidaju zlatno doba grada. Arheološkim istraživanjima ustanovljeni su tragovi paljevine i rušenja koje je izvela jedna od tih skupina. Najvjerojatnije su to prvi učinili Zapadni Goti (Vizigoti) koji u ovim krajevima borave u prvoj polovici 5. st., a konačno rušenje izveli su Avari i Slaveni početkom 7. st.

Dolazak Hrvata
Na antičkim ruševinama Hrvati u srednjem vijeku podižu novi grad koji u svom imenu čuva tradicije antičke Senije, tj. današnji Senj.
O povijesti hrvatskoga Senja u prvim stoljećima poslije dolaska Hrvata gotovo da i nema podataka. Centar srednjovjekovne hrvatske države bio je južnije (u današnjoj Dalmaciji), pa Senj gubi značaj prometnog i trgovačkog središta. Tek sredinom 12. st. grad se opet spominje u pisanim vrelima. Tada je zbog promjene geopolitičkih odnosa i pomicanja središta države prema unutrašnjosti Senj ponovno dobio na važnosti.
Godine 1169. osniva se biskupija, što ukazuje na značenje i važnost grada. Od godine 1184. grad pripada viteškom redu templara u čijem će posjedu ostati do 70-ih godina 13. st. Poslije templara preuzimaju ga knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopani (Frankapani), pod čijom će upravom obnoviti stari sjaj. Ponovno se razvija trgovina i raste značaj senjskoga prometnog pravca i luke.

Spovid općena
Glagoljica
U srednjem je vijeku Senj poznat po glagoljici, pismu stvorenom za potrebe pokrštavanja Slavena. Od 12. st. glagoljica postoji još jedino na tlu Hrvatske, a osobito je razvijena na senjskom području. Godine 1248. senjski je biskup dozvolom pape Inocenta IV. postao jedini biskup u katoličkom svijetu koji može koristiti glagoljicu i narodni jezik u liturgiji. To je dalo novi poticaj razvoju ovoga pisma tijekom 14. i 15. stoljeća, o čemu govore i brojni sačuvani glagoljski natpisi i rukom pisane knjige i dokumenti.
U Senju je radila i glagoljska tiskara, osnovana oko 1494. godine, koja je bila među prvim tiskarama u cijeloj jugoistočnoj Europi i u kojoj su tiskane dvije inkunabule: Senjski glagoljski misal i Spovid općena.

                                Senjski uskok

Uskoci
Sredinom 15. st., u grad ulazi vojna posada Ugarsko - hrvatskog kralja Matije Korvina. Godine 1469. Senj će postati središte Senjske kapetanije koja je osnovana radi sve bliže osmanlijske opasnosti, ali i zbog obrane od ekspanzionističke politike Venecije. Osmanlijski ratni pohodi na ovo područje osobito su se intenzivirali u prvoj polovici 16. st. kada je kraj oko Senja posve opustio, a sam grad postao utočište brojnim izbjeglicama s okupiranih područja. Od izbjeglica se formiraju vojne postrojbe, znameniti senjski uskoci, koji će do početka 20-ih godina 17. st. uspješno braniti Senj i nanositi teške gubitke vojskama Osmanskoga carstva i Venecije. Za potrebe obrane na brdu Trbušnjak 1558. godine izgrađena je tvrđava Nehaj u koju je bila smještena uskočka posada. Zbog junačkog otpora višestruko jačem neprijatelju ovi su hrabri borci ušli u legendu, a zbog novonastalih političkih prilika u 17. st. postali su smetnja i opasnost za novu, miroljubiviju politiku Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu i Veneciji, te su bili raseljeni po ostalim hrvatskim krajevima.

Senjska luka

18. i 19. stoljeće – zlatno doba grada
Mirnija vremena omogućila su obnovu senjske trgovine, a time je bio osiguran i gospodarski prosperitet grada. Posebice je to izraženo u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. st. kada se izvode veliki građevinski radovi (izgradnja nove Jozefinske ceste, obnova luke, gradnja velikih, tzv. Carskih magazina, regulacija bujice i sl.). Tada počinje novo zlatno doba grada koji će postati jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska luka postaje jedna od najvažnijih u državi. Senjski pomorci na svojim brodovima plove diljem svijeta, a osobito intenzivno trguju s mediteranskim zemljama. U prosperitetni grad doseljavaju se poduzetnici i radna snaga, osnivaju se trgovačka i brodograđevna društva, trgovinska i obrtnička komora, a razvija se i značajna kulturna djelatnost. Osnivaju se: gradska glazba, čitaonica i ostala kulturna društva. Senj postaje značajan kulturni centar, a njegovi intelektualci i građani nositelji hrvatske nacionalne ideologije.

Senj iz zraka

Novo doba
U gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici svoga vremena: Silvije Strahimir Kranjčević (1865.-1908.), Vjenceslav Novak (1859.-1905.), Milutin Cihlar Nehajev (1880.-1931.), Milan Ogrizović (1877.-1923.). Njihove biste danas se mogu naći u senjskom Parku pjesnika. Izgradnja željezničke pruge Karlovac - Rijeka (1873.) koja je zaobišla Senj imala je pogubne posljedice za gospodarstvo i trgovački značaj grada. Promet u luci je veoma smanjen, a roba je skrenula prema Trstu i Rijeci koji su željezničkim vezama bili povezani sa zaleđem. Uloga Senja svedena je na izvoznu luku za drvo iz šire okolice. Izostanak gospodarskog prosperiteta i marginaliziranje senjskoga prometnog pravca negativno su djelovali na sve ostale vidove života u gradu i široj okolici, tako da već krajem 19. st. dolazi do odljeva kapitala i stanovništva. To će se u 20. st. intenzivirati, posebice nakon svršetka Drugog svjetskog rata, kada se gospodarskim razlozima pridružuju i politički. U Drugom svjetskom ratu stara gradska jezgra je znatno oštećena u bombardiranjima pri čemu je nestao veliki dio izuzetno vrijedne kulturne baštine. No, dosta se spomenika i sačuvalo, što Senj danas čini zanimljivim za domaće i strane posjetitelje. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća, turizam se sve više razvija te Senj postaje prepoznatljiva turistička destinacija za sve goste željne ugodnog odmora, kristalno čistog mora i plaža te opuštajućih šetnji prirodom

Jedrilicarska regata u Senju